MIlica Božanić (Srpska filmska asocijacija): Trenutno postoji velika potreba za gotovo svim pozicijama u filmskoj produkciji
Razgovarali smo sa Milicom Božanić, izvršnom direktorkom Srpske filmske asocijacije o filmskoj industriji u Srbiji, traženim zanimanjima, kao šta je ono što kao zemlja možemo da ponudimo stranim i domaćim filmskim produkcijama.
Sve više velikih inostranih filmskih produkcija dolazi da snima u našoj zemlji, kako biste ocenili formalno-pravne uslove koje nudi Srbija u odnosu na zemlje regiona?
Drago mi je da naš razgovor započinjemo ovom temom jer je Srpska filmska asocijacija verovatno najpoznatija upravo po istrajnosti u zagovaranju za uvođenje filmskih podsticaja (Uredba o podsticanju investitora da ulaze u audiovizuelnu produkciju). Od 2009. kada smo formulisali prvi predlog u Evropi je bilo manje od petnaest zemalja koje su nudile podsticaje, a danas su to dvadeset dve. Prednost toga što nismo u EU nam je omogućila manje birokratskih procedura i mogucnost da se podsticaji primenjuju i na reklame, što je slučaj u svega nekoliko zemalja na svetu. Sa lokalnim samoupravama radili smo na razvoju Film Friendly procedura za izdavanje dozvola, odnosno mapiranje lokacija, nadležnosti i procedura kako bi komunikacija između filmske produkcije i lokalne uprave bila partnerski proces. Audiovizuelno stvaralaštvo je sa razvojem digitalnih tehnologija dožvelo jednu novu eru i pravno-formalno okruženje je dobro samo onoliko koliko je sposobno da se primenjuje u realnosti. Čeka se još niz drugih inicijativa: novi zakon o kinematografiji, zakoni koji uređuju status frilensera, autora, poreze i omogućava bolje funkcionisanje cele kreativne ekonomije u kojoj je film jedan od 3 najzastupljenija sektora.
Šta je ono po čemu se Srbija posebno ističe kada su u pitanju produkcijske usluge (lokacije, infrastruktura, filmske ekipe) koje može da ponudi domaćim i stranim filmskim producentima?
Za internacionalne produkcije važan je splet dobrih faktora – raznovrsnost i dostupnost lokacija iz različitih epoha, tehnička infrastruktura u vidu studija, opreme, postprodukcijskih kapaciteta i naravno broj kvalitetnih filmskih ekipa da izvuku kreativni maksimum i odgovore na najrazličitije zahteve bilo da se radi o snimanju filma, postprodukciji vizuelnih efekata, ili advertajzingu.
Ono što uvek sa velikim ponosom ističemo je kvalitet sektora scenografije, još od vremena zlatnog perioda Avala Filma kada su na području bivše Jugoslavije snimani istorijski spektakli kao što je vikinška saga “Dugi brodovi” ili “Džingis Kan” sa Omar Šarifom.
Koja su najtraženija zanimanja trenutno kada je filmska industrija u Srbiji u pitanju?
Trenutno postoji velika potreba za gotovo svim pozicijama u filmskoj produkciji. Od starih tradicionalnih zanimanja kao sto su dreseri životinja, pirotehničari, vlasuljari, stolari do zanimanja koja su bazirana na poznavanju tehnike, bilo da se radi o upravljanju scenom, rasvetom, kamerom. Kod nas se ne govori puno o animaciji, produkciji vizuelnih efekata, a bez njih se danas ni jedan projekat ne može realizovati, tako da paralelno sa rastom srpske gejming industrije jako tražena zanimanja postaju artisti vizuelnih efekata zbog čega smo prošle godine sa Crater VFX Trening centrum i portalom VFX Serbia pokrenuli konferenciju kompjuterske grafike CGA Belgrade.
Da bismo odgovorili na sve potrebe usavršavanja SFA je krenula sa novim ciklusom treninga i obuka pod nazivom Film Skills Academy koji ima ambiciju da preraste u nacionalni program treninga i kurseva za unapređenje produkcijskih veština i organizacije na filmu. Više o tome možete saznati na našem sajtu.
Šta biste savetovali našim budućim studentima, ali i drugim mladim ljudima koji tek planiraju da upišu neku filmsku akademiju, kao i onima koji su na početku studija?
Svim mladim kolegama moj savet je uvek da teže kvalitetu svog rada i discipline koji su izabrali. Da učestvuju što više mogu u letnjim školama, konferencijama, master classovima, radionicama, festivalima, talent kampovima koji im omogućavaju da uče i sarađuju sa novim ljudima. Film je kolaborativni proces i lepota rada je što je svaki projekat nov i drugačiji od prethodnog, zato je neophodno da budu uvek spremni da se usavršavaju i neguju multidisciplinarnost. Svi predavači koje smo dovodili imali su zanimljive priče kako su počeli kao asistenti i pomoćnici i razvijali svoju karijeru ka ozbiljnim projektima. U tom smislu treba imati strpljenja jer sam sigurna da ćete se sresti sa mnogobrojnim izazovima, ali još jedan aspekt kreativnosti je način da se dobrom komunikacijom i trudom oni prevaziđu.
Navedite nam molim vas ukratko čime se bavi Srpska filmska asocijacija, čiji ste vi izvršni direktor?
Srpska filmska asocijacija nastala je kao prva tačka kontakta za sva pitanja u vezi sa produkcijskim mogućnostima u Srbiji. Prvenstveno se bavimo međunarodnim marketingom, kroz promociju lokacija i produkcijskih kapaciteta u Srbiji, odnosno članova asocijacije. Kreirali smo prvu otvorenu online bazu lokacija za šta nam je bila dragocena saradnja sa državnim sektorom od lokalnog do nacionalnog nivoa i kreiranje Film Friendly programa. Veliku pažnju poklanjamo treninzima i dovođenju stranih profesionalaca kako bi naši filmski profesionalci imali priliku da usavršavaju standarde posla i stiču internacionalnu perspektivu.
Na kraju svega toga sarađujemo i sa svim domaćim organizacija iz kreativnih industrija, nedavno smo postali članovi Saveta za kreativne industrije, kako bismo podstakli sinergiju i razvoj ekonomskog aspekta branše.