Knjige iz lične biblioteke Feliksa Pašića zaveštane Biblioteci Akademije umetnosti

U mojim sećanjima i g. Аoković i Divna imaju izuzetno mesto. Otmeni g. Milan bio je jedan od mojih prvih sagovornika na početku moje beogradske novinarske karijere. Bila sam mlada i usplahirena, a moj sagovornik pun razumevanja. Prvi moj susret sa Divnom Аoković imao je naslov 'Koštana u butiku', tekst je objavljen u nedeljniku 'Sport i svet', bila je to 1971. godina.

Zahvalna sam Fondaciji što je prihvatila moj skromni prilog Biblioteci 'Milan Аoković': pozorišni časopis 'Scena' (izdavač: Sterijino pozorje, Novi Sad, od prvog broja 1964. godine do danas), časopis 'Teatron' (izdavač: Muzej pozorišne umetnosti Srbije), mala biblioteka 'Dramska baština' (28 knjiga) i knjige Feliksa Pašića: 'Kako smo čekali Godoa kad su cvetale tikve' (2 komada), 'Gospođa iz velikog sveta' – prilozi za biografiju Mire Trailović, monografija 'Ljubomir Draškić Muci, ili živeti u pozorištu', 'Joakimovi potomci' – portreti dobitnika statueta 'Joakim Vujić', 'Dramsko doba', izbor iz pozorišnih kritika Slobodana Selenića, čiji je Pašić priređivač.

Nadam se da će ove knjige biti na polzu studenata Akademije umetnosti.

Uvek sa dobrim željama,

Zorica Pašić"

 

Feliks Pašić rođen je 1939. godine u Splitu. Studirao je francuski jezik i knjževnost. Novinarski vek je proveo u "Borbi" (1960-1975), Radio Beogradu (1975, 1976) i Televiziji Beograd (1976-2000). Bio je urednik Kulturne rubrike "Borbe" i urednik Kulturnog programa Drugog programa Radio Beograda.

U "Borbi" je početkom šezdesetih objavio seriju razgovora sa savremenim jugoslovenskim piscima (60 razgovora), a za TV Beograd je snimio oko 150 dokumentarnih emisija, među kojima je i serija portreta značajnih pozorišnih ličnosti srpske istorije, u prvom redu glumaca (Pera Dobrinović, A1anka Stokić, Ljubinka Bobić, Dobrica Milutinović, Milivoje A1ivanović, Milan Ajvaz, Mija Aleksić, Slobodan Perović, Neda Spasojević, Olivera Marković, Bojan Stupica, Miroslav Belović, Dejan Mijač, Mira Trailović).

Pokrenuo je i nekoliko godina vodio i uređivao televizijske Hronike Bitefa.

Pašićeva kritičarska delatnost obuhvata razdoblje od četrdeset godina. Bio je stalni pozorišni kritičar "Borbe", "Večernjih novosti", Radio Beograda, "Dnevnog telegrafa" i "Teatrona".

Autor je serije "Glumci govore" u časopisu "Scena", u kojoj je nastojao da u razgovoru s glumcima otkrije fenomen glumačke i igre i stvori specifične glumačke biografije. Feliks Pašić je razvio i usavršio naročitu vrstu portretisanja pozorišnih umetnika kroz javne razgovore.

U raznim ulogama – selektora, člana žirija, voditelja razgovora o predstavama – aktivno je bio prisutan na svim našim važnim pozorišnim festivalima i manifestacijama. Bio je poslednji savezni selektor Sterijinog pozorja (1989. i 1990), 15 godina je, kao selektor i umetnički direktor, davao kreativni pečat Festivalu monodrame i pantomime, osnovao je i tri godine vodio Jugoslovenski festival pozorišta jednog glumca u Nikšiću.

Pokrenuo je i uređivao (1992-1999) pozorišne novine "Ludus", u kojima je objavio 60 opsežnih razgovora sa pozorišnim umetnicima.

Objavio je više knjiga, među kojima su "Savremenici" (razgovori sa jugoslovenskim piscima – 1965), "Oluja" (dnevnik predstave – 1987), "Kako smo čekali Godoa kad su cvetale tikve" (dokumentarno istraživanje slučajeva zabrane dveju pozorišnih predstava – 1992), "Zoran" (razgovori sa Zoranom Radmilovićem – 1995), "Karlo Bulić – avantura kao život" (1992), "Mira Trailović, gospođa iz velikog sveta" (2006), "Glumci govore I, II" (razgovori sa 16 srpskih glumaca – 2003), "Joakimovi potomci" (portretni medaljoni dobitnika Statuete "Joakim Vujić" – 2006). Autor je i nekoliko monografija: "Grad teatar Budva – Prvih deset godina" (1998), "Grad teatar Budva – Drugih deset godina" (2007), "Deset festivala pozorišta za đecu" (o Jugoslovenskom festivalu pozorišta za đecu u Kotoru, 2002), "Beogradsko dramsko pozorište – 60 godina" (2007), "Vuk, z. p. Tršić, Vukovi sabori 1933-2008" (2008), "Zvezdara teatar 1984-2009" (2009). Priredio je knjigu o Oliveri Marković, knjigu kritika Slobodana Selenića (Dramsko doba), knjigu pesama i zapisa Ljubiše Bačića (Moj živote malo li te ima). Koautorski je sarađivao u monografijama o Ljubi Tadiću, Miri Stupici, Miji Aleksiću, Zoranu Radmiloviću, Nevenki Urbanovoj, Raheli Ferari, Danilu Stojkoviću, Mariji Crnobori. Preveo je sa francuskog Ogled o neposrednim činjenicama svesti Anrija Bergsona (Velika edicija Ideja, 1978).

Feliks Pašić je dobitnik brojnih priznanja: dobio je godišnju nagradu Radio Beograda (1975), nagradu "Svetozar Marković" (1979), nagradu "Arman Lanu" (Međunarodni televizijski festival u Monte Karlu, 1985). Osvojio je dve Sterijine nagrade za pozorišnu kritiku (1983, 1992) i Sterijine nagrade za naročite zasluge na unapređenju pozorišne umetnosti i kulture (2006). Spomen plaketu grada Beograda dobio je 1974. godine. ozorišni i literarni kritičar, novinar, publicista i prevodilac Feliks Pašić preminuo je u Beogradu u 71. godini. Samo za Televiziju Beograd uradio je 150 dokumantarnih emisija o značajnim glumcima. Pisao za sve važnije dnevene i kulturne novine i časopise.

Feliks Pašić je umro 31. jula 2010. godine u Beogradu.

Leave a comment