Pozivamo Vas na otvaranje izložbe Milice Bajić Đurov, profesorke Akademije umetnosti u Beogradu
Izložba „Scenski zapisi“
19. oktobar 2017. godine
u 19 časova
u Umetničkom centru
Univerzitetske biblioteke
„Svetozar Marković“ u Beogradu,
Bulevar kralja Aleksandra 71
Na izložbi će biti prikazana scenografska ostvarenja (skice i fotografije produkcija) nastala u poslednje dve decenije, a fokus izložbe je pozorišno stvaralaštvo autorke. Galerijska postavka uključuje brojna ostvarenja: „Bedni ljudi“, F. M. Dostojevski – Atelje 212; „X+Y=0“ B. Pekić – Beogradsko dramsko pozorište; „Brana“ K. Mekferson – Atelje 212; „Svet“ B. Nušić, Narodno pozorište u Nišu; „Zeleni zraci“ G. Marković – „Knjaževsko srpski teatar“, Kragujevac; „Murlin Murlo“ N. Koljada – Narodno pozorište, Kikinda; „Tri klase i gospođa Nušić“ V. Đurđević – Beogradsko dramsko pozorište; „Rekvijem – negde između Pariza i Šangaja“ – Beogradsko dramsko pozorište; „Car je go!“ M. Mašović Nikolić – Malo pozorište „Duško Radović“; i druga.
„Scenski zapisi Milice Đurov – scenografije“
dr Zoran Skrobanović
Izložba „Scenski zapisi“ pruža uvid u deo stvaralačkog opusa Milice Bajić Đurov, s posebnim naglaskom na pozorišnim ostvarenjima koja svedoče o višegodišnjoj plodonosnoj saradnji s rediteljkom Milicom Kralj, kao i rediteljima Bobanom Skerlićem, Antoniom del Kastiljom, Aljonom Galić i drugima. Prikazani radovi obuhvataju period stvaralaštva dug gotovo dve decenije: od 1998. godine kada je autorka kreirala prvo samostalno scenografsko rešenje za predstavu „Noć lukavago Uglješe Šajtinca“ u Pozorištu Dadov, do novijih ostvarenja koje karakteriše smeo i idiosinkratičan umetnički pristup.
Raskošan umetnički izraz Milice Đurov odlikuje se raznovrsnošću vizuelnih stavova, interesovanja i ideja. Na delu je kontinuirano istraživanje narativnih potencijala scenografije, pa njena idejna rešenja mogu postati poetična snoviđenja, kao u predstavi Hanoha Levina „Rekvijem – negde između Pariza i Šangaja“, mogu da obaviju scenu mističnom atmosferom viktorijanskog trilera, kao u „Plinskoj svetlosti“ Patrika Hamiltona, ali i da pomno osmišljenom stilizacijom vizuelno naglase duh komedije u delima Borislava Pekića (X+Y=0) ili Branislava Nušića (Svet).
Ostvarenja Milice Đurov prepoznatljiva su po promišljenom tretmanu prostora, spacijalnim elementima i imažima koji su uvek bremeniti značenjima i uspešno korespondiraju s problematikom dela, istovremeno uspostavljajući vizuelni dijalog s posmatračem i publikom. Scenografske skice i fotografije scenskih prostora brojnih predstava, deluju kao svojevrsni palimpsesti u kojima se otkrivaju različiti slojevi vizuelnog segmenta izvođenja i predstavljaju dragocene stvaralačke zapise koji često odišu napetošću svojstvenoj razmeđu potencijalnosti i realizacije.
Duh timskog rada leži u pozadini svakog scenografskog delovanja, ali retki su oni umetnici koji, kao Milica Đurov, uspevaju da uspostave ravnotežu između kolektivnih stvaralačkih napora i individualnih umetničkih stremljenja. Svojim scenografskim ostvarenjima Milica Đurov je vizuelno uobličila mnoštvo značajnih pozorišnih dela i obogatila domaću teatarsku scenu originalnim umetničkim jezikom i pristupom, no reč je pre svega o samostalnim, značajnim i autentičnim umetničkim delima, o čemu svedoče i mnogobrojne nagrade kojima su ovenčana njena ostvarenja.
Umetnička radoznalost, eksperimentisanje i vešto poigravanje različitim medijima ključni su elementi u stvaralaštvu Milice Đurov i zato njeni trodimenzionalni scenski prostori pretočeni u izložbene „scenograme“ predstavljaju još jedan vid vrednih i uzbudljivih artefakata.
dr Zoran Skrobanović
Prof. dr. Milica Bajić Đurov